Pleksiglas

Pleksiglas je razvijen 1928. godine u nekoliko različitih laboratorija. Stručan mu je naziv PMMA što je skračenica za polimetil-metakrilat.

Zbog odličnih tehničkih i kemijskih karakteristika, predstavlja izazov za arhitekte i dizajnere. Iako tehnički nije tip stakla, pleksiglasu se pridodaje naziv akrilno staklo. Kemijski gledano, pleksiglas je sintetički polimer metil-metakrilata.

Prozirniji je od običnog stakla te ima odlična optička svojstva jer propušta čak 92% vidljive svjetlosti. Osim što je lakši i prozirniji od stakla, teže se razbija, a u kontaktu s hranom higijenski je ispravan te siguran za korištenje.
Specifična težina mu je 1,17 – 1,20 g/cm3.

Od 1933. godine kada se pojavio na tržištu pleksiglas se pojavljuje pod mnogim imenima (Plexiglas, Perspex, plexi staklo, umjetno staklo,…)

Proizvode stvaramo iz pleksiglasa registriranog pod zaštitnim znakom Acridite, talijanskog proizvođača lijevanog akrila Plastidite.

Proizvodnja Acridite akrilnih ploča uključuje široki raspon atraktivnih boja ,dizajniran tako da zadovolji i najrazličitije ukuse. Akrilne ploče Acridite dosegle su razinu 8 nakon 800 sati izlaganja na Xenotest testiranju, čime su došle do najboljih rezultata na međunarodnoj razini.

S obzirom da je vrlo otporan na vremenske utjecaje, a i obrada je jednostavna, pleksiglas se odlično pokazao kao izuzetno zahvalan materijal za različite ideje.

Koristi se kao zamjena za staklo gdje postoji opasnost od loma, ozljeda i povreda. Zbog puno manje težine od običnog stakla, pleksiglas nalazi primjenu u gotovo svemu gdje i staklo.

U reklamnoj industriji koristi se za stalke, pleksiglas galanteriju, natpisne ploče, privjeske, svjetleće reklame, toteme, pleksiglas držače, kutije, igre, nakit, igračke, inteligentna rješenja neiskorištenog prostora.

Smjerokazima i putokazima te info tablama i piktogramima označavamo i markiramo prostore. Koristi se i pri izradi laboratorijske opreme u raznim kombinacijama.

Također ga nalazimo i u maketarstvu za izradu djelova maketa.

Pleksiglas se primjenjuje i u auto-moto industriji za izradu vizira za brze i spore motore, zamjenska ili privremena stakla za traktor, bager, viličar, kombajn i tanjuraču.
Možemo izrađivati pregradne ograde, klizna vrata, te razne elemente u kozmetičkoj i frizerskoj industriji.

Od pleksiglasa možemo izraditi sjenila i difuzore rasvjete te u brodarskoj industriji razne plexi držače i elemente, plexi valobrane za jahte, glisere i čamce.
Također se koristi za izradu šablone prema posebnim zahtjevima i potrebama za lakše i preciznije odrađivenje poslova.

Obrada pleksiglasa je jednostavna. Uobičajenim strojevima i alatima možemo ga rezati, glodati, bušiti i preoblikovati termo obradom.

Da bi oblikovali pleksiglas toplinom, grijemo ga u peći na temperaturi između 140 do 170°C.

Pri toj temperaturi materijal omekša te samim time postaje prikladan za oblikovanje.
Da bi dobili željeni proizvod, zagrijani materijal stavljamo u precizno izrađeni kalup koji je postavljen u preši.

Pleksiglas se tijekom oblikovanja ovim načinom skupi za svega 2%.
Nakon nekoliko minuta, nakon prilagodbe materijala po kalupu, dobivamo element koji se dalje obrađuje frezerima, brušenjem, poliranjem. Nakon čišćenja proizvod je gotov.
Pleksiglas se može oblikovati na razne načine te mu tako daje veliku upotrebnu vrijednost.

Za čišćenje je najbolje upotrijebiti vodu s tekućim deterdžentom. Aceton, nitro razrjeđivač i ostale jake tekućine za čišćenje izazivaju oštećenja.
Manja površinska oštećenja možemo ispolirati pastom za poliranje plastike. Pasta Xerapol se pokazala kao izvrsna za primjenu.